Te pe’ape’a nei tō Mataiea i te taparahi pohera’ahia hō’ē ta’ata

Publié le

E riro ra 'e pe'ape'a rā'au tā'ero ice i taparahi-pohe-hia ai hō'ē taure'a 33 matahiti i te pō tapati i Mataiea. Teie ia e pe'ape'ahia i roto i tāua 'oire ra.

Piahia i te 25/09/2023 à 23:10 - Fa’arava’ihia i te 25/09/2023 à 23:10

E riro ra 'e pe'ape'a rā'au tā'ero ice i taparahi-pohe-hia ai hō'ē taure'a 33 matahiti i te pō tapati i Mataiea. Teie ia e pe'ape'ahia i roto i tāua 'oire ra.

Te uiui ra te mana’o i muri a’e i te ‘itera’ahia te tino pohe o hō’ē ta’ata 33 matahiti, tapati pō, i Mataiea. ‘Oi’oi roa te tāvana o te ‘oire, Tearii Alpha, i te fa’aarara’ahia e te mau fa’ehau tupohe auahi nō teie nei ‘ati.

« Teie ohipa i tupu inanahi ra, ‘e’ere te ohipa taputo noa, mana’o ana’e vau te hō’ē fifi atu a i muri mai. Nā tātou ra e tīa’i te mau tītorotorora’a a te mau mūto’i farāni. Tā’u noa hina’aro e parau, tātou nō teie nei aroa, mai te peu ‘ua fa’aro’o tātou te tahi parau e tano e hōro’a nō te mau tītorotorora’a, ‘a hōro’a atu i te mau mūto’i farāni », te mau mana’o ‘o Tearii Alpha, te tāvana nō Teva i Uta.

‘Ua tāpapa vave atu te mau mūto’i tītorotoro nō te ‘imi e te hi’o ato’a ‘e peneia’e te vai ra te mau tāpa’o i vaihohia mai i te vāhi i tupu ai te ‘ati. I te ‘itera’ahia te tino, mea tā’amuhia te rima e te ‘āvae ‘e ‘ua ‘oru te hōho’a mata. E riro ra, e fifi ‘ava’ava tā’ero ice.

« Te ‘amara’a te mōrī mea nā reira tō’u ‘itera’a, mea tārava, mea tā’amu’amuhia pa’i te rima i te nylon, tei roto ‘ona i te vari. Mea ‘oi’oi ato’a rātou, pau mai nei te mau pompier, nā’ō mai nei hō’ē : mamie faut que tu dégages de là. Taera’a mai te mūto’i farāni, i mua noa terā portail punu », i te reo o hō’ē vahine e noho ra i pīha’i iho noa atu i te vahi te taure’are’a i te ‘itera’ahia mai.

« MEA TĀ’AMU’AMUHIA PA’i TE RIMA I TE NYLON»

Hō’ē vahine nō Oututaihia.

Tau hora noa, e toru ta’ata tei tāpe’ahia mai e te mau mūto’i farāni. I rotopu ‘ia rātou te feti’i o hō’ē vahine nō te tuha’a Oututa’ahia. I tōna ho’ira’a mai e tōna feti’i tamari’i nā tō rātou tere tamā’a, te ‘ite nei rātou e piti pere’o’o tārahu i pīha’i iho noa atu ‘io rātou.

« E au te tapito ra rātou, ‘a tere noa ai mātou. Pāhono mai nei te mo’otua : ça doit être un règlement de compte ». Hō’ē ‘āfa hora i muri iho, te tae mai nei te mau fa’ehau tupohe auahi.

« Te ‘amara’a te mōrī mea nā reira tō’u ‘itera’a, mea tārava, mea tā’amu’amuhia pa’i te rima i te nylon, tei roto ‘ona i te vari. Mea ‘oi’oi ato’a rātou, pau mai nei te mau pompier, nā’ō mai nei hō’ē : mamie faut que tu dégages de là. Taera’a mai te mūto’i farāni, i mua noa terā portail punu », i te reo o hō’ē vahine e noho ra i pīha’i iho noa atu i te vahi te taure’are’a i te ‘itera’ahia mai.

I te ahiahi mōnirē, ‘ua fa’atae mai te ‘auvaha ture, Solène Belaouar, hō’ē parau e fa’aara mai ra e te fa’a’ite ra te mau hi’opo’ara’a o te tino pohe, « mea tāpirihia te ‘arapo’a o te taure’a ra i fa’aru’e roa mai ai ». E pae atu ra ta’ata tei raro a’e i te hi’opo’ara’a a te mau mūto’i, e 2 o ratou tei raro mai i te 18 matahiti. Tītorotorora’a nō te « taparahi pohera’a » e te »‘rā’au tā’ero » tei ‘iritihia.

TNTV

Parau 'āpī hōpe'a